Buterfly
Mapa

21216 Kaštel Stari
Ninska 6
Tel./fax.: +385 (0)21 230 579
E-mail: adriascreen@gmail.com
www.adriascreen-tiskara.hr
 

 

Povijest tiska

Povijest tiskarstva obilježena je dugim i kratkim periodima razvoja tiskarske opreme. U Kini se već u 3. st. tiskalo pomoću drvenih slova. Ta tehnika zove drvorez. Drvorezu dolazi ime od drveta kruške ili trešnje koja mu služi kao podloga ili matrica. Drvorezac načini drvorez tako da nožićem izreže drvenu ploču. Cijelu površinu podloge izdubljuje i nožićem obilazi a ostavlja netaknuta ona mjesta koja će mu poslužiti pri otiskivanju drvoreza na papiru kao nosioci boje za konturu. Kasnije, kada ta izbočenja prevuče bojom i stavi u prešu, dobiva na papiru crtež. Grafička tehnika srodna drvorezu zove se linorez.
Litografija se pojavljuje 1796 kao plošni tisak. Po vapnenačkoj ploči crta se masnom kredom ili litografskim tušem, pri čemu se stvara vapneni sapun. Zatim se ploča prekrije dušičnom kiselinom pomiješanom s arapskom gumom rastopljenoj u vodi. Vapneni sapun odbija zakiseljenu otopinu te su tako njenom djelovanju izloženi samo neiscrtani dijelovi kamena. Nakon toga se kamen ovlaži vodom i prijeđe valjkom premazanim tiskarskom bojom. Vlažna čista površina ne prima masnu boju, prima je jedino crtež (vapneni sapun) koji nije upio vodu.
Guttenbergova preša za tiskanje u 15. st. gdje su se po prvi put koristila pokretna tiskarska slova, označava pravi početak dugog povijesnog razvoja tiskarske tehnologije. Iako se Guttenbergu prepisuje pronalazak olovnih slova, i prije njega je bilo sličnih pokušaja koji su propali zbog lošeg materijala koji se koristio za izradu pomičnih slova. Tek upotrebom olovne legure omogućena je izrada kvalitetnijih slova koja su se ljevala u kalupe.
Uza sve to, samo četiri stoljeća poslije (19. stoljeće), konstrukcijom Stanhopeovog tiskarskog stroja napravljenog kompletno od željeza, tipografija dobiva enorman uzlet. Senefelder je već razvio novu tehniku u tiskanju – litografija.
1811. Frederick Koenig, Njemac, konstruira prvi rotirajući tiskarski stroj. Taj stroj je bio pokretan parnim pogonom i mogao je napraviti čak i do 400 otisaka na sat, što je u to vrijeme bilo nešto nevjerovatno. On je prvi počeo koristiti princip otiskivanja "ploča o valjak", za razliku od dotadašnjih dostignuća otiskivanja "ploča o ploču". Taj postupak bio je puno isplatljiviji i puno brži, pa zbog toga ovaj i slični strojevi dobivaju naziv – BRZOTISNI STROJEVI. Sva ostala dostignuća u brzini i kvaliteti otiskivanja uzrokovana su tim izumom.
Offset sistem, izumljen početkom 20. stoljeća, počinje se razvijati tek nakon 2. svjetskog rata, i sasvim zamjenjuje do tada tradicionalni tipografski način otiskivanja.
Razvoj offset strojeva počeo je odmah poslije Senefelderova izuma, iako je prošlo dosta vremena do izrade prvog savršenog offset stroja koji je imao 3 cilindra. Takav stroj u Europi je konstruiran 1907. g., a konstruktor je bio Gašpar Hermann. Prvi Hermannov stroj pod imenom "Triumf" bio je poticaj izumima koji su od 1910 do 1940 napravili veliki preokret u daljnjem konstruiranju offset strojeva. U tako kratkom periodu offset je dostigao kvalitetu knjigotiska, a danas dominantno vodi svojom mogučnošću raznovrsnog tiska, brzinom izrade i kvalitetom tiska. Sve te prednosti omogučuju najsuvremeniji offset strojevi i suvremena priprema tiska koju posjeduje ova tehnika.

Sitotisak se pojavljuje 1907. Godine. To je tehnika gdje se slika stvara utrljavanjem boje na otvore šablona ili posebnog filma šablone koji se nanosi na plastični mrežasti zaslon. U procesu se koristi svila ili plastična mrežica koja se zatvara fotoemulzivnim lakom. Odvojenost boja dobiva se projekcijom na fotoosjetljivu površinu koja tvori šablone. Boje se nanose u više slojeva valjcima, četkama ili gumenim strugalima na kvalitetan papir. Svaka boja zahtjeva poseban zaslon (može ih biti više od stotine) zahvaljujući čemu je svilotisak titrave bogate teksture.
Prvo korištenje izraza grafički dizajner pripisuje se Williamu Addisonu Dwigginsu 1922. godine, no u širu upotrebu izraz ulazi tek nakon Drugog svjetskog rata. Grafički dizajn je vrsta primijenjene umjetnosti koja najčešće uključuje kombiniranje tipografije, ilustracije, fotografije i tiska, kako bi se vizualnom komunikacijom prenijela neka ideja ili poruka, u svrhu informiranja, uvjeravanja ili educiranja.U novije se vrijeme grafički dizajn podjednako bavi i novijim tehnologijama, primjerice videozapisima, filmom ili multimedijom. Premda uglavnom vezan uz dvodimenzionalno, ne isključuje i bavljenje trodimenzionalnim objektima (ambalažom, industrijskim dizajnom, dizajnom izložbenih prostora pa čak i arhitekturom).

Drvorez

Drvorez

Olovna slova

Olovna slova

Gutenberg

Gutenbergova preša

Offset

Jednocilindrični offset

KRONOLOŠKI POREDAK TISKARSTVA

Drvorez – 200. god.
Pokretna metalna slova – 1040. god.
Reljefni tisak (Intaglio) -  1430. god.
Tiskarska preša – 1454. god.
Litografija – 1796. god.
Chromo litografija – 1837. god.
Rotacijski tisak – 1843. god.
Flexo tisak – 1873. god.
Umnožavanje dokumenata – 1876. god.
Metalno slovoslagarstvo – 1886. god.
Offsetni tisak – 1903. god.
Sitotisak – 1907. god.
Grafički dizajn – 1922. god.
Sublimacija boja – 1957. god.
Slovoslagarsko snimanje  - 1960. god.
Fotokopiranje – 1960. god.
Tampon tisak – 1960. god.
Laserski tisak – 1969. god.
Iglićasti tisak – 1970. god.
Toplisnki tisak – 1970. god.
Inkjet tisak – 1976. god.
3D tisak – 1986. god.
Klišej litografija – 1986. god.
Digitalni tisak – 1993. god.

Sva prava pridržana 2009 © Adria Screen